Psihijatrija

Psihijatrija

Psihijatrija nije namijenjena samo pacijentima s mentalnim oboljenjima ili bolestima ovisnosti, jer svako od nas u nekom teškom životnom trenutku ili kriznoj situaciji može imati  psihičke tegobe.

Psiholozi, također, kao oblik pomoći pacijentu primjenjuju psihoterapiju, ali treba znati da samo psihijatri imaju ovlaštenja prepisivanja lijekova.

 

Depresija i anksiozni poremećaji

Svi ponekad osjećamo neraspoloženost, napetost ili strah. Gubitak voljene osobe i/ili posla, prolazak kroz razvod i druge teške životne situacije čine da se osjećamo tužni, usamljeni, uplašeni, nervozni ili anksiozni. Ovi osjećaji predstavljaju normalan odgovor na životne stresove. Neke osobe takva osjećanja doživljavaju svakodnevno ili gotovo svaki dan, bez jasnog razloga. Takva osjećanja ometaju ih u svakodnevnom normalnom funkcioniranju. Za te osobe možemo pretpostaviti da pate od depresije, anksioznog poremećaja ili oba poremećaja istovremeno. Kod polovine osoba kod kojih se utvrdi depresija, u isto vrijeme dijagnosticira se i jedan od anksioznih poremećaja. Dobra vijest je da se ova oba mentalna poremećaja mogu uspješno liječiti.

Depresija i anksiozni poremećaji najčešći su mentalni poremećaji. Jedna od pet osoba koje sretnemo tijekom dana, u jednom je razdoblju rodu svog života patila od depresije. 20% odraslog stanovništva na svijetu tijekom jedne godine pokaže simptome nekog od anksioznih poremećaja.

 

Dijagnostičke metode

Dijagnoza mentalnih poremećaja znatno se razlikuje od dijagnostičkih procesa fizičkih oboljenja, budući da nema egzaktnih testova koji će omogućiti apsolutnu dijagnozu (kao npr. laboratorijski test). Umjesto toga, psihijatar kroz razgovor s pacijentom kompletira povijest simptoma i psihološku evaluaciju te ustanovljuje nazočnost ili odsutnost pojedinih simptoma, dijagnosticira mentalni poremećaj i daje preporuku za liječenje.

Liječenje depresije i anksioznih poremećaja

Postoji više vrsta depresije i anksioznih poremećaja s vrlo različitim simptomima. Zbog toga je važno da osoba koja pati od depresije ili anksioznog poremećaja, potraži pomoć psihijatra što ranije jer će tako liječnik na vrijeme odrediti točnu dijagnozu i odgovarajuću terapiju. Dvije su osnovne vrste terapije.

Medikamentni tretman uključuje korištenje odgovarajućih lijekova: antidepresiva i anksiolitika, a prema potrebi hipnotika ili antipsihotika. Za antidepresive je specifično da se koriste i u tretmanu depresije i anksioznih poremećaja. Da bi se postigao terapijski učinak, ovu skupinu lijekova potrebno je uzimati najmanje tri do četiri tjedna. Zato je važno da se uzimaju redovito kako bi počeli odgovarajuće i očekivano djelovati.

Za osobu koja pati od depresije, anksioznih poremećaja ili je u situaciji stresa, važno je razgovarati o njezinim osjećanjima, strahovima i mislima. Za to je nužan psihoterapijski tretman. Ovisno o jačini iskazanih simptoma, psihoterapija se može koristiti u kombinaciji s lijekovima ili samostalno. Kognitivno bihevioralna terapija pomaže osobama promijeniti stil razmišljanja i ponašanja koji mogu uzrokovati depresiju i anksioznost.

 

Antistresni program:

Program je namijenjen svima koji žele osvijestiti vlastite obrasce ponašanja, shvatiti važnost psihološke prevencije, stresnih reakcija i potaknuti se na usvajanje učinkovitijih strategija suočavanja sa stresom. Cilj je identificirati izvore stresa na organizacijskoj i osobnoj razini te utvrditi rješenja.

Program potencira razumijevanje vlastitih misli, kulturu upravljanja kvalitetnim vremenom i prioritetima, tehniku komunikacije i identificiranje ciljeva.

Individualni antistresni program sastoji se od :

  • Definiranja stresa kao najvećeg blokatora energije
  • Testiranja stope stresa na individualnoj razini
  • Učenja poticanja prirodnog mehanizma samoregulacije (kako otpustiti napetost glave, mišića, vrata), emocionalnog i mentalnog opterećenja
  • Uspostavljanja ravnoteže
  • Jačanja psihičke otpornosti pojedinca
  • Model „borbe ili bijega“ ↔ Model „ opuštanja i otpuštanja“
  • Osnaživanja ličnosti kroz trening znanja i vještina uspješne komunikacije
  • Stimulacije opuštanja i otpuštanja uz coaching tehnike
  • Razvijanje strategija za postizanje određenog cilja , S.M.A.R.T. ciljevi (Specific, Measurable, Achievable, Realistic, Timely)

 

Postanite netko tko podržava druge da vide svjetlo i ljepotu oko sebe i u sebi.

Česta pitanja

Što je depresija?

Za razliku od prolaznih faza tuge i žalosti, depresija je stanje dugotrajnog, preplavljujućeg osjećaja očaja, bespomoćnosti, usamljenosti ili fizičke boli. Depresivne osobe mogu imati problem koncentracije i znatno otežano općenito funkcioniranje. Povremeno se javljaju i misli o smrti.

Depresija je ozbiljan mentalni poremećaj koji zahtijeva što raniji profesionalni tretman da bi se osoba osjećala bolje. 40% osoba koje izvrše samoubojstvo prethodno je patilo od depresije. Prepoznajemo više oblika depresije. Najčešći su veliki depresivni poremećaj (koji se javlja u epizodama) te distimija (perzistentni poremećaj raspoloženja).

Što je anksiozni poremećaj?

Osoba koja pati od anksioznog poremećaja doživljava strah, paniku ili anksioznost u situacijama u kojima se većina ljudi ne bi osjećala ugroženo ili uplašeno.

Strah predstavlja emotivni i fizički odgovor na prepoznatu prijetnju iz okoline (npr. pas), dok anksioznost predstavlja neugodno emotivno stanje u kojem ne postoji prijetnja iz okoline, ali osoba pretpostavlja situaciju koju neće moći kontrolirati ili izbjeći. Osoba može doživjeti iznenadne napade anksioznosti ili panike bez jasnog uzroka i živi u stalnoj brizi i anksioznosti. Za ove osobe osjećaj opasnosti nikada ne prolazi.

Ako se anksiozni poremećaji ne liječe, mogu osobu spriječiti u obavljanju posla, održavanju odnosa s drugim ljudima ili čak izlasku iz kuće.

Anksiozni poremećaji uključuju:

    • panični poremećaj
    • opsesivno kompulzivni poremećaj
    • posttraumatski stresni poremećaj
    • specifične i socijalnu fobiju
    • generalizirani anksiozni poremećaj

Što uzrokuje depresiju i anksiozne poremećaje?

Smatra se da depresija i anksiozni poremećaji nastaju kao rezultat djelovanja više različitih čimbenika: stresni životni događaji, promijenjena razina neurotransmitera u mozgu, češće pojavljivanje ovih mentalnih poremećaja u nekim obiteljima.

Žene češće obolijevaju od depresije i anksioznih poremećaja u usporedbi s muškarcima. Različite fizičke bolesti (poremećena funkcija štitne žlijezde, srčani udar, moždani udar, karcinom, multipla skleroza) mogu biti popraćene pojavom ovih dvaju mentalnih poremećaja.

Cjenik svih usluga poliklinike Holoart pogledajte OVDJE.